Da li investirati u kupnju jedrilice za charter management?

Da li investirati u kupnju jedrilice i dati je u najam je pitanje koje unazad 2 godine se stalno provlači u različitim društvima i razgovorima. Čak i ljudi koji nisu nikada bili na brodu me pitaju da li kupiti brod jer su čuli da je to isplativa investicija. Svi pričaju da je to dobra investicija, onda bi bilo glupo da je propustim. Svi će imati svoj brod i još na njemu zaraditi. Ne želim stajati sa strane, mislim si. Vjerujem da vam je poznata ta mantra, odnosno psihologija krda. Podsjeća me na prve dane covid-a kad su svi kupovali brašno i toalet papir, pa sam i ja, iako protiv logike, kupio 50kg brašna koje mi još uvijek stoji doma u ostavi kao podsjetnik na tu isforsiranu odluku.

Da li investirati u brod?

Ali da se vratimo na našu temu. Da li investirati u brod? Moje skromno mišljenje je apsolutno NE i ukoliko se odlučite drukčije vrlo vjerojatno ćete izgubiti novac.Zašto sam protiv krda i zašto moram, uz još neke dežurne skeptike, ljudima kvariti veselje. Pa nije potrebno niti investirati puno svojeg novca, kažu spretni prodavači brodova. Dovoljno je 15-20% za polog i brod je tvoj. Znači za 30-40k€ možeš imati svoj brod koji vrijedi 200-300k€ uz estimaciju povrata investicije u 6-7g. Međutim, to nije sve. Postoji i bonus, a to je inflacija koja svake godine digne vrijednost broda pa zapravo isplatiš brod u 3 godine. Budimo iskreni, dio ekipe je profitirao i odradio povrat investicije u brzom periodu. Neki su čak trgovali proizvodnim slotovima na način da su rano zakupili slot i kasnije ga prodali po većoj cijeni. Ali po mom mišljenu taj voz je prošao i tko sada ulazi u tu investiciju jako riskira.

Prije nego argumentiram svoje mišljenje, idemo vidjeti što je dovelo do situacije da je kupnja broda bila vrlo interesantna investicijska odluka. Ima nekoliko faktora pa ajmo ispočetka.

Prvo malo o brojevima. 2018. godine u Hrvatskoj je bilo oko 6.000 brodova registriranih za charter djelatnost (velika većina jedrilice) koji su radili oko 90.000 bookinga (najčešće period 7 dana). Kada se to podjeli ispada da je jedan brod u prosjeku radio 15 bookinga, odnosno tjedana. Poznavatelji znaju da je 18 minimalan broj bookinga koji bi trebao pokriti troškove broda, odnosno 22 da si na safe side. Broj tjedana varira zavisno o ulogu koji si dao, fee za marinu i charter management fee i cijenu koju postižeš. Kad podijelimo broj bookinga sa brojem brodova, ne moramo biti educirani investitori da kažemo da priča nema matematike. Brod koji radi 15 tjedana, a potrebno mu je 18-22 tjedna da bude na nuli je u minusu. Odnosno trebati će mu puno više od 6 godina da se isplati. 2018. godine neki brodovi su radili plus, većina njih u minus, a u prosjeku su radili u minusu. Zašto? Zato što ih je bilo previše.

Tri faktora

S obzirom da je bilo previše brodova, veliki charteri su odlučili 2.000 brodova preseliti iz Hrvatske u druge destinacije kao Turska, Grčka itd. S tom odlukom dolazimo na magičnih 22 tjedna u prosjeku što taj biznis čini isplativim. To se događa usporedno sa početkom jednog novog faktora koji je značajno uvjetovao investicijske prilike, a to je covid lockdawn. U isto vrijeme krajem 2019. i početkom 2020. imamo povlačenje brodova i Hrvatske i dolazak lockdawna i sveg što je to nosilo za sobom. U toj situaciji sve staje i brodograditelji značajno smanjuju proizvodnju koja je bila na maksimumu radi procvata svjetskog charter biznisa i uragana Irme koja je devastirala karipsku flotu (čitaj katamarani), a koja se trebala obnoviti.
Sa dolaskom covida dolaze i glavobolje za vlasnike brodova koji pregovaraju o refinanciranju kredita, prodaji broda i smanjenju troška marine (vlasnici marina su bili nemilosrdni jer ipak negdje moraš imati parkiran brod). Međutim, glavobolje nisu dugo trajale jer popuštanjem lockdowna krajem Juna 2020 godine je značajno popravilo krvnu sliku. Prvo, svi turisti su se htjeli ugurati u 3 mjeseca preostale sezone i drugo, taj izolirani oblik odmora je bio najsigurniji u još uvijek nesigurna vremena i debilne maske koje si morao nositi. Te 2020. broj bookinga nije bio na razini 2019. međutim bookinzi su bili vrlo profitabilni jer je bila velika potražnja i nisu se davali popusti. Tako da je sezona bila daleko od potopa koji se očekivao.

Znači, tri faktora smo uzeli u obzir koji su prethodili današnjoj situaciji. Jedan je smanjenje broja brodova za 1/3, drugi je covid koji je uzrokovao značajno rezanje proizvodnje i treći je optimizam koji se vratio u charter biznis krajem sezone.

Ono što je slijedilo je logično. Charteri nošeni optimizmom traže više brodova, banke podržavaju potrošnju i dijele helicopter money. A brodova nema, odnosno dolaze u malim količinama jer je prozvodnja smanjena. Kad je ponuda mala, a potražnja velika dolazi do jakog rasta cijena brodova. Tu kreće priča sa špekulacijama i preprodaji slotova. Međutim, to nije priča klasičnog investitora, odnosno vlasnika broda, ali će i on od nje profitirati.
Iako je početak 2021. još uvijek bio u ozračju covida, sa proljećem se sve otvorilo. Svi koji su apstinirali od ljetovanja su nahrlili na more i brodove i nisu pitali za cijenu. Brojke su bile lude i ludo profitabilne. Charteri trebaju još više brodova i investitora koji će kupiti te brodove. Velikom potražnjom plus krizom opskrbih lanaca, cijene brodova idu u nebo. Od 2019. do 2023. brodovi su poskupili 50%. Svatko tko je kupio brod prije inflacije je značajno povećao vrijednost svog novca.

Protekla 2022. je bila sjajna godina za nautički turizam u Hrvatskoj. Obarali su se rekordi, turistički djelatnici trljali ruke. Charteri obaraju rekorde, vlasnici brodova ne trebaju davati popuste jer je potražnja velika. Na kraju 2022. zaključuje se da smo imali više brodova i njih bi iznajmili.

Svi ti faktori doveli su do klime srljanja u investiciju u charter management. Sa 2023. godinom završavaju dobre godine i vrtuljak po mom mišljenju kreće dole. Oni koji su ušli u investiciju u 2022. ili će krenuti tek sa 2023., ili tek planiraju, će se naći u nezavidnoj situaciji.
Vratimo se na odluku da li ići u investiciju, za tu odluku nam treba pogled u budućnost. Kako će izgledati nautički biznis u Hrvatskoj u 2023.? Ajmo po redu. Prvo, broj brodova za charter se značajno podigao u odnosu onih cca 4.000 u 2020. godini. Znači ponuda se povećala. Ti brodovi su nabavljani po značajno većim cijenama što znači i da je cijena najma značajno porasla, i do 50% u odnosu na 2019. Znači, imamo više brodova po značajno većoj cijeni najma.

Potražnja će pasti

Moramo u obzir uzeti i drugi dio ove ekonomske formule, a to je potražnja. Potražnja će pasti iz 3 razloga. Prvo, svi znaju da u pravilu sa rastom cijene pada potražnja. Drugo, prijašnje 2 godine sezona je bila znatno kraća zbog lockdawna i ljudi su birali Hrvatsku kao najbližu, najsigurniju i najpraktičniju destinaciju. U 2023. nema lockdawna, stabilna je politička situacija u ostalim nautičkim destinacijama i nautičari će imati više izbora. I treće, recesija koja je pogodila zemlje iz kojih nam dolazi najviše turista dovesti će do pada broja dolazaka.

Znači, u 2023. ponuda će biti veća i skuplja, potražnja manja. Što je sa profitabilnosti? Na profitabilnost utječe trošak inputa, postignuta cijena i financiranje. Trošak inputa (cijena broda, marine, servisi itd.) su veći kao i sve ostalo u inflaciji. Financiranje je poskupilo jer su porasle kamate (osim onih sretnika sa fiksnom kamatom). Sjetite se, 70-80% iznosa kupnje broda je financirano kreditom koji su uzimani po 2-3% kamata u vrijeme helicopter moneya.
Postignuta cijena najma bi trebala rasti isto kao porast troškova inputa i financiranja da profitabilnost ostane ista. Svi cjenici su za 2023. značajno dignuti da kompenziraju rast troškova. I to bi trebalo biti ok. Međutim, zamka leži u visini prosječnog popusta koji je značajan za kalkulaciju. Ako se planiralo da će biti na razini 2021/2022 onda kalkulacija neće dobro izgledati jer će popust biti značajno veći. Iz jednostavnog razloga, povećanja ponude i smanjenja potražnje.

Da zaključimo, doći će do pada broja tjedana radi manje potražnje, te do pada profitabilnosti radi viših popusta i poskupljenja financiranja. Da li treba dalje objašnjavati zašto se ne isplati investirati u brod trenutno?

Kalkulacija

Za one koji još nisu bili u charter management biznisu prilažem klasičnu kalkulaciju.

U prosjeku svi troškovi iznose između 55-60% postignute cijene. Ostatak treba pokriti financiranje. Ima nekih koji su spretniji pa mogu bolje ispregovarati neke stavke ali u načelu to je to. Ako se pokriju svi troškovi 40% Ebitda nije loše. Međutim, ono se obračunava na prihod, a prihod zavisi o broju tjedana i postignutoj cijeni. Ako se u ovaj model ubaci broj tjedana sa prosječnom cijenom tjedna i stavi u odnos sa kapitalnom investicijom može se vrlo lako izračunati povrat investicije. Čak i optimistična varijanta ne izgleda povoljno za vlasnika koji je kupio brod u 2022 i 2023 godini ili ga tek planira kupiti. Ukoliko ga ne financira vlastitim novce, vrlo vjerojatno će morati svake godine dodavati operativnog kapitala kako ne bi bio u minusu. Što produljuje vrijeme povratka investicije.

Ali postoji bonus koji smo ranije spomenuli, a može popraviti situaciju. Inflacija cijena brodova. vrijednosti broda. Rekli smo da cijena novih, pa tako i rabljenih, iz godine u godinu sve više raste pa iako se ne zaradi na najmu, može se zaraditi na inflaciji cijene. Međutim, to je već špekulacija što će biti ako će biti. Ako se gore navedeno pokaže točno, ponuda brodova za najam bude veća od potražnje i investicija u brodove postane neprofitabilna, onda će pasti i potražnja za kupovinom novih brodova, a samim time i cijena će se stabilizirati. Tako da tu ne vidim neku priliku za zaradu, dapače prije za izgubiti novac.

Dobar investitor će razmišljati na sljedeći način: Ako charter management postane neisplativ, a financiranje koje je bilo presudno za kalkulaciju značajno poskupi, pojaviti će se puno jeftinih brodova na tržištu.

Ima dobra poslovica koja je bila mantra u jednoj knjizi o slomu burze 1928., a kojoj se uvijek vraćam kada netko dijeli investicijske savijete.
‘Ako čuješ da i teta u vrtiću priča da je investirala u to, bježi glavom bez obzira iz te investicije!‘

O Autoru
Ivan Čevra je stručnjak za poslovno upravljanje s bogatim iskustvom u korporativnom sektoru. Nakon završenog diplomskog studija na Ekonomskom fakultetu nastavlja školovanje i stječe MBA diplomu na prestižnom IEDC Bledu. S preko 20 godina iskustva rada u korporacijama, Ivan se profilirao kao uspješan voditelj na izvršnim pozicijama.