Karakteristike idealnog vođe 2030

Evolucija idealnog lidera tijekom povijesti ogleda se u promjenama društvenih, tehnoloških i kulturnih uvjeta. Kako bi mogli predvidjeti koje karakteristike će trebati vođa 2030., ajmo prvo pogledati na primjerima kako su se karakteristike lidera mijenjale unazad par stotina godina.
Za primjer, u razdoblju oko 1800. godine, idealni lider bio je vojni vođa s vizionarskim pristupom. Napoleon Bonaparte, francuski vojskovođa i car, ističe se kao primjer takvog vođe. Bonaparte je bio sposoban vizionar koji je imao jasan plan za preoblikovanje političke karte Europe. On je bio hrabar, odlučan i karizmatičan lider koji je inspirirao vojnike i uvijek je bio spreman preuzeti inicijativu. Bio je vizionarski vojni lider.
Tijekom razdoblja oko 1945. godine, kada se svijet suočavao s Drugim svjetskim ratom, idealni lider bio je netko tko je mogao donijeti inspiraciju, hrabrost i upornost u vremenima krize. Winston Churchill, britanski političar i državnik, predstavlja takvog vođu. Churchill je bio poznat po svojim inspirativnim govorima i nevjerojatnoj volji da se suprotstavi neprijateljima. Njegova hrabrost i odlučnost nadmašili su teške okolnosti i pomogli u vođenju Britanije kroz ratnu krizu. Njegov utjecaj je bio presudan za mobilizaciju protiv nacističkog režima što je imalo utjecaj na razvoj rata. Doduše, u posljeratnim godinama je smjenjen što pokazuje da svaka okolnost traži lidera specifičnih karakterisitka. Churchill je bio inspirativni vođa u vremenima krize.

Vizionar poduzetnik

U današnjem dobu, s naglaskom na tehnološki napredak i globalno povezivanje, idealni lider ima karakteristike poput vizionarskog poduzetnika. Elon Musk, suosnivač i izvršni direktor kompanija poput Tesla Motors i SpaceX, predstavlja takvog lidera. Musk je poznat po svojim vizionarskim idejama, poput razvoja električnih automobila i istraživanja svemira. On je hrabar, inovativan i ambiciozan, s fokusom na rješavanje globalnih izazova kroz tehnološke inovacije. Musk je vizionarski poduzetnik s fokusom na inovacije.
Evolucija idealnog lidera odražava promjene u društvu, tehnologiji i vrijednostima. Dok su vojni lideri poput Napoleona Bonapartea dominirali u 19. stoljeću, lideri poput Winstona Churchilla preuzeli su ulogu inspirativnih vođa u vremenima krize. Danas, poduzetnici poput Elona Muska predstavljaju vizionare koji su usmjereni na inovacije i rješavanje globalnih izazova. Ovi primjeri ukazuju na to kako se idealne karakteristike lidera mijenjaju kako bismo se prilagodili zahtjevima svijeta u kojem živimo.

Međutim, iako su okolnosti I zahtjevi u kojima su oni ostvarili karijere bitno politički, društveno I gospodarski dosta različite možemo primjetiti da ipak postoje sličnosti u liderskom stilu između Napoleon Bonapartea, Winstona Churchilla i Elona Muska. Prva sličnost je vizionarstvo. Sva trojica lidera imaju snažnu viziju budućnosti i sposobnost da je jasno komuniciraju. Oni imaju sposobnost prepoznati prilike i postaviti smjer za svoje organizacije ili države. Zatim odlučnost. Svi lideri pokazuju izrazitu odlučnost i hrabrost u donošenju teških odluka. Bilo da je riječ o Napoleonu koji je vodio vojsku u bitkama, Churchillovoj odlučnosti da se suprotstavi nacističkom režimu ili Muskovoj hrabrosti u inovacijama i investicijama, svi su spremni preuzeti rizike i suočiti se s izazovima.

Nezamjenjiva karizma

Svi su imali nezamjenjivu karizmu. Napoleon, Churchill i Musk imaju karizmatičnu osobnost koja ih čini privlačnim vođama. Njihova sposobnost da inspiriraju i motiviraju ljude oko sebe često je bila ključna za postizanje iznimnih rezultata. Postoji puno knjiga napisanih na temu karizme koje se bave pitanjima da li je karizma potrebna za dobrog lidera ili ne, te da li sa karizmom rodiš ili je možeš steči. Po mojem mišljenju karizma je svakako dobrodošla kod lidera i nikako je ne treba zanemarivati kod proučavanja karakteristika lidera.
I još nešto, vrlo bitno je komunikacija. Napoleon je poznat po svojoj odlučnosti i direktivnom stilu komunikacije, dok je Churchill bio poznat po svojim inspirativnim govorima ali sa jasnim porukama. Musk se ističe kao tehnološki vizionar s aktivnom prisutnošću na društvenim medijima. Iako su komunikacijski stilovi različiti, njihova komunikacija je jasna I ima call for action.

Usporedili smo različite liderske stilove kroz različite okolnosti I zahtjeve. Primjetili smo da iako su okolnosti bile bitno različite da su naši lideri imali dosta zajedničkih bitnih liderskih karakteristika koje su sigurno značajno doprinjele da budu veliki lideri. Da li se neke njihove zajedničke karakteristke mogu primjeniti kada razgovaramo o idelnom lideru 2030. Osobno vjerujem da se mogu primjeniti sve karakteristike koje smo apostrofirali kao zajedničke. Vjerujem da su to univerzalne karakteristike koje bi svaki lider trebao imati ili razviti, nevezano na okolnosti u kojima djeluje. Bez vizionarstva, odlučnosti, komunikacije I karizme teško da će netko biti dobar lider 2030.

Međutim, okolnosti u kojem će lider djelovati će se sigurno promjeniti I biti će potrebne neke nove vještine kako bi bio uspiješan. Predviđanje kako će izgledati idealni lider 2030. godine zahtijeva razumijevanje trenutnih trendova i projekciju budućih promjena. Iako je teško sa sigurnošću reći kakav će biti okolonosti, možemo prepoznati nekoliko ključnih karakteristika koje bi mogle biti važne.
Adaptabilnost. Budući lideri morat će biti izuzetno prilagodljivi i otvoreni za promjene. U svijetu koji se brzo mijenja, lideri će morati brzo prepoznati nove trendove, tehnologije i prilagoditi svoje poslovanje. Brze promjene, će značiti brzo odlučivanje, scenarijsko planiriranje I brze organizacije.
Sposobnost globalnog razumijevanja. Globalizacija i povezanost svijeta sve više će oblikovati poslovne i političke uvjete. Idealni lider morat će imati široko razumijevanje kultura, globalnih izazova i sposobnost uspješnog upravljanja raznolikim timovima. Tržišta je prevladati državne okvire I upravljati će se hubovima koji će se sastojati od većih regija unutar kojih se neće gledati klasične granice. Timovi će biti multijezični, multikuluralni I dislocirani na raznim lokacijama. Upravljanje dislociranim multikulturoškim timovima će biti vrlo bitno. Vjerujem da će razvoj tehnologije ići još više u smjeru osiguranja efikasnog rada I vođenja dislociranih multikulturoških timova.
Tehnološka pismenost. U eri ubrzanog tehnološkog napretka, lideri će morati biti upućeni u najnovije tehnologije i njihov utjecaj na industrije. Sposobnost upravljanja digitalnim alatima, umjetnom inteligencijom i automatizacijom bit će ključna. Lider će se morati kontinuirano educirati I usvajati nove trendove.

Empatija i inkluzivnost

Budući lideri trebat će razviti snažne interpersonalne vještine, uključujući empatiju i sposobnost stvaranja inkluzivnih radnih okruženja. Sve veća svjesnost o važnosti mentalnog zdravlja, raznolikosti i inkluzije zahtijevat će od lidera da budu osjetljivi i podržavajući prema svojim timovima. Autoritativni lider popularni u prošlom stolječu neće imati prolaza kod novih zaposlenika koji žele da se njihovo mišljenje čuje i da im se pruži povratna informacija. Zaposlnici će cijeniti transparentnost i uključivanje u procese donošenja odluka.
Održivost i društvena odgovornost. U svjetlu rastuće svijesti o klimatskim promjenama i društvenim izazovima, budući lideri će morati biti angažirani u pitanjima održivosti i društvene odgovornosti. Sposobnost vođenja organizacija prema održivom poslovanju bit će ključna za uspjeh. Razumjevanje I razvijanje ESGa će biti od velike važnosti.

S druge strane, s promjenom okolnosti I potreba određene karakteristike današnji lidera mogu postati manje relevantne ili čak suvišne do 2030. Kao što su:

• Mikromenadžment. U današnjem dobu, mikromenadžment je često neefikasan i ograničavajući za timove. Budući lideri bit će usmjereni na delegiranje odgovornosti i omogućavanje autonomije svojim timovima, umjesto da ih nadziru i kontroliraju u svakom koraku.
• Hijerarhijska struktura. Tradicionalna hijerarhijska struktura organizacije sve više ustupa mjesto agilnim i fleksibilnim timskim modelima. Lideri 2030. bit će otvoreni za suradnju, horizontalnu komunikaciju i izgradnju mreže odnosa, umjesto da se oslanjaju na strogu vertikalnu hijerarhiju.
• Autoritarna moć koju sam već spomenuo. Budući lideri će manje oslanjati na moć i autoritet kako bi vodili timove. Umjesto toga, naglasak će biti na vođenju putem inspiracije, motivacije i angažmana. Lideri će morati razviti vještine empatije i slušanja te uključivog vođenja kako bi izgradili povjerenje i podršku svojih timova.
• Uska specijalizacija koja je danas dosta izražena. Dok su se nekad lideri fokusirali samo na određeno područje ili industriju, lideri 2053. morat će imati širi spektar znanja i interesa. Multidisciplinarnost i sposobnost povezivanja različitih područja bit će ključne za rješavanje složenih izazova i poticanje inovacija.

Kao što ste vidjeli neke karakteristike kao što su vizionarstvo, odlučnost, karizma i komunikacija će uvijek biti vrlo bitne za uspiješnog lidera. Međutim, nove okolnosti će dovesti do toga da neke danas karakteristke budu nepotrebne, čak I štetne. S druge strane, nove okolnosti će tražiti nove vještine i njihovo brzo usvajanje. Lideri će, osim vještinja vođenja timova, trebati biti predvodnici u usvajanju novih tehnoloških i ESG trendova.

O Autoru
Ivan Čevra je stručnjak za poslovno upravljanje s bogatim iskustvom u korporativnom sektoru. Nakon završenog diplomskog studija na Ekonomskom fakultetu nastavlja školovanje i stječe MBA diplomu na prestižnom IEDC Bledu. S preko 20 godina iskustva rada u korporacijama, Ivan se profilirao kao uspješan voditelj na izvršnim pozicijama.